POPISI PAKRAČKOG SANDŽAKA 1565. i 1584. Od istanbulskih arhiva do Pakraca
S inoć je u Gradskoj knjižnici Pakrac predstavljena knjiga "Popisi Pakračkog sandžaka 1565. i 1584." autorice Fazilete Hafizović koju je izdala u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest - Podružnica Slavonski Brod.
Sinoć je u Gradskoj knjižnici Pakrac predstavljena knjiga "Popisi Pakračkog sandžaka 1565. i 1584." autorice Fazilete Hafizović koju je izdala u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest - Podružnica Slavonski Brod. Uz autoricu, koja je doputovala iz Sarajeva, u goste su stigli dr.sc. Stanko Andrić (urednik knjige), dr.sc. Dino Mujadžević i dr.sc. Marija Karbić, predstojnica Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.
Ova knjiga predstavlja značajan doprinos u vidu demografske, gospodarske, političke i kulturne povijesti u osmanskom razdoblju na našem području, rekla je na otvorenju ravnateljica knjižnice, Monika Lucić Fider. Knjiga je izdana 2021. godine, a upravo u Pakracu je prva promocija, doznajemo od Jelene Hihlik, ravnateljice pakračkog muzeja.
Marija Karbić je naglasila kako je knjiga temeljena na izdanju povijesnih izvora, zbog čega je uključena u bogati i vrijedni opus Podružnice. Tek u zadnjih 30-ak godina pojavili su se stručni doprinosi u istraživanju Slavonije i Srijema u doba osmanskog razdoblja, rekao je Andrić. Nakon njega, Mujadžević, povjesničar i osmanist koji radi u Hrvatskom Institutu za povijest, Podružnica Slavonije, Srijema i Baranje je objasnio kako se u ovom djelu radi o prijevodu, komentarima i uvodnoj studiji dvaju opširnih popisa poreznih prihoda i katastarskih podataka. Za obavljanje i razumijevanje navedenog posla, neophodno je dobro poznavati specifični osmansko-turski idiom, arapski i perzijski jezik i pismo. Osmanski izvori ističu se po opširnim opisima poreznih obveza i obveznika koji nude obilje pouzdanih i dragocjenih podataka o naseljima, gospodarskim aktivnostima i kulturnoj i prirodnoj topografiji sadašnje Slavonije i Srijema. Izvornici za građu pohranjeni su u Osmanskom arhivu predsjedništva vlade Istanbula, koja je od 2018. poznata kao Osmanski arhiv predsjedništva Republike Turske. „Možemo zaključiti da je ova knjiga velik doprinos izučavanju povijesti i veliki poticaj hrvatskim i drugim osmanistima da nastave s objavljivanjem i izučavanjem osmanskog arhivskog gradiva“, istakao je Mujadžević.
Nadalje, autorica je navela kako je osmanska vlast provodila popise svih sandžaka, administrativnih jedinica s ciljem popisa izvora prihoda, svih vrsta poreza, davanja, a većina popisanih pripada stanovništvu koje je imalo vlaški status. Problemi s kojima se susrela pri prijevodu i pripremi ponajviše su u pogledu izvora, te je istaknula činjenicu da se tek nekoliko znanstvenika uže bavilo ovom temom. „Nadam se da će koristiti povjesničarima i istraživačima jer su podaci neoborivi, i kao takve ih je najbolje iskoristiti“ zaključila je Hafizović.
Fazileta Hafizović ugledna je povjesničarka, osmanistica i orijentalistica koja je radni vijek provela na Orijentalnom institutu u Sarajevu. Ovo izdanje plod je njezina upornog rada i prijevoda vrlo vrijednih povijesnih osmanskih izvora koji se čuvaju u Arhivu u Istanbulu. Izdavanjem ove knjige navedeni su izvori postali dostupni svim istraživačima, ali i široj javnosti. Svi zainteresirani mogli su nakon promocije kupiti knjigu po simboličnoj cijeni od 10 eura.
