KRAVATE NA SPOMENICIMA Srednja škola Pakrac ponovno pokazala svoju kreativnost

SrednjaSrednja škola Pakrac, uz odobrenje Grada Pakraca, obilježila je Dan kravate, koji se tradicionalno slavi 18. listopada svake godine. Ovo je druga godina zaredom da škola sudjeluje u obilježavanju, a ove su godine učenici i nastavnici odlučili izaći izvan školskih okvira i ukrasiti četiri kipa s kravatama u središtu Pakraca. Na taj su način željeli potaknuti znatiželju prolaznika i osvijestiti, kako građane tako i učenike, o važnosti kravate kao modnog dodatka koji je prepoznat i cijenjen u cijelom svijetu, a potječe upravo iz Hrvatske.

Obilježavanje su organizirali nastavnici Marica Mandir i Martina Terranova ispred aktiva stranih jezika te Branko Križan u ime aktiva društvenih predmeta. U projektu su sudjelovali učenici trećeg razreda gimnazije te prvog i drugog razreda smjera medicinski tehničar.

Srednjoškolci, i sami noseći kravate, obišli su četiri poznata pakračka spomenika. Kod svakog od njih nastavnik Branko Križan ukratko je govorio o povijesnom značaju spomenika te je učenike poticao da sami iznesu ono što znaju ili su naučili o njima. Nakon toga učenici su održali kratke govore na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku o tome kako je kravata postala poznata u svijetu.

Kravata je modni dodatak koji potječe iz Hrvatske i danas se smatra simbolom elegancije i profesionalnosti širom svijeta. Njezina povijest seže u 17. stoljeće, kada su hrvatski vojnici, poznati po maramama vezanim oko vrata, služili u francuskoj vojsci. Taj je detalj oduševio Francuze, pa su ga nazvali “cravate”, prema riječi Croate (Hrvat). Zanimljivo je da kravata nema praktičnu svrhu, ali je kroz stoljeća postala znak stila, identiteta i samopouzdanja, a 18. listopada cijeli svijet obilježava Dan kravate u čast hrvatskog doprinosa svjetskoj kulturi.

Prvi spomenik koji su obišli posvećen je poginulom partizanu iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Izrađen je u bronci, a autor mu je jedan od najpoznatijih hrvatskih kipara, slikara i književnika – Vanja Radauš iz Vinkovaca. Spomenik prikazuje lik neznanog, ranjenog junaka naslonjenog na pušku, u ekspresionističkoj pozi koja izražava bol i stradanje. Zanimljivo je da je Radaušev učitelj bio poznati kipar Ivan Meštrović.

Sljedeća je bila spomen bista Josipa Pazmana koji je bio hrvatski svećenik, teolog, filozof, sveučilišni profesor i političar rođen u Pakracu. Osim materinskog hrvatskog znao je latinski, talijanski i njemački. Ovaj velikan moderne hrvatske povijesti neopravdano je izostavljen iz fokusa hrvatske javnosti, te se vrlo malo piše i govori o njegovu velikom djelu i zaslugama za hrvatski narod.

Kravatu su stavili i na bistu Dr. Ivana Šretera koji je bio ugledni pakrački liječnik i humanist poznat po svojoj predanosti pacijentima i zajednici. Tijekom Domovinskog rata postao je simbol žrtve i hrabrosti, jer je nestao 1991. godine nakon što su ga zarobili pobunjeni Srbi. U Pakracu i Hrvatskoj pamti se kao mučenik mira i borac za dostojanstvo hrvatskog naroda.

Program su završili kod biste Dr. Franje Tuđmana, prvog predsjednika samostalne Republike Hrvatske i ključne osobe u stvaranju moderne hrvatske države. Kao povjesničar i političar, vodio je zemlju kroz Domovinski rat i procese međunarodnog priznanja. Njegovo političko djelovanje obilježilo je prijelaz Hrvatske iz socijalističkog sustava u demokratsku i neovisnu državu.

Obilježavanje Dana kravate pokazuje kako mladi mogu na kreativan način njegovati hrvatsku kulturnu baštinu. Kroz povezivanje umjetnosti, jezika i povijesti, učenici su podsjetili sugrađane na važnost kravate kao simbola elegancije i identiteta koji je Hrvatska darovala svijetu.

Iako je kravata tradicionalno bila modni dodatak koji su nosili muškarci, danas je sve češće nose i žene, čime postaje univerzalan simbol stila i samopouzdanja. Tijekom aktivnosti srednjoškolci su naučili mnogo o povijesti svog mjesta, a ovakve aktivnosti ne samo da promiču znanje, nego i potiču zajedništvo, kreativnost te poštovanje i ljubav prema svom gradu.